Financijska politika u EU - dominira kritika upravljanja krizom eura
Nedavno je jedno istraživanje pokazalo da većina građana, u deset odabranih zemalja EU, vjeruje u opstanak eura. To je nalaz istraživanja GfK Investment Barometer, kojeg GfK Verein (zajedno s Wall Street Journal Europe) provodi redovito od 1999. godine. Rezultati su pokazali da su građani/privatni investitori vrlo kritični prema postupcima svojih vlada u rukovanju krizom eura. Tek mali dio smatra da su njihove vlade dobro/vrlo dobro postupale u toj krizi.
Sveukupno, pozitivne stavove prema euru više su iskazali muškarci, koji bi generalno ipak više željeli opstanak jedinstvene valute. Tako misle uglavnom i osobe s višim obrazovanjem. Korelacija je vidljiva i kod zemalja koje bi se jedenog dana mogle pridružiti euru, te su oni s višim stupanjem obrazovanja u Poljskoj, Švedskoj i V. Britaniji otvoreniji prema uvođenju eura.
Općenito se može sažeti (za privatne osobe/potrošače u Europi): oni koji već imaju euro uglavnom ne mogu zamisliti život bez njega, ali oni koji ga nisu uveli niti ga ne žele prihvatiti. U svim zemljama, gdje je provedeno istraživanje, nezadovoljni su s načinom kako su njihove vlade rješavale problem krize eura, ali ipak vjeruju da će euro opstati u narednih deset godina.
Reakcije u zemljama eurozone
Grčka: kao što se može i očekivati 79% Grka je jako nezadovoljno potezima svoje vlade (58% vrelo nezadovoljno) što je najlošija ocjena od deset obuhvaćenih zemalja. Stoga se pokazalo da 44% ispitanih ne vjeruje da će se euro održati u slijedećih deset godina. Ipak, većina bi željela da euro opstane – čak njih 81%.
Italija: postupanje vlade u krizi eura negativno je ocijenilo 75% ispitanih u Italiji. No, 82% Talijana vjeruje da će euro opstati u narednih deset godina. Samo 31% bi željelo da im se vrati lira.
Španjolska: i tu je većina ispitanih nezadovoljna ponašanjem svoje vlade u krizi – 78%. Povratak pezete želi 40% ispitanika (to su prvenstveno oni s nižim primanjima i niže razine obrazovanja). Oko tri od četiri ispitanika vjeruje da će se euro zadržati kao jedinstvena valuta u sljedećih deset godina.
Portugal: oko 64% ispitanih je nezadovoljno postupcima vlade u krizi a oko 40% smatra da euro ne može opstati u Portugalu u slijedećih deset godina (tako najviše misle oni stariji od 60 godina). Približno 38% Portugalaca želi da se vrati njihova prijašnja nacionalna valuta – escudo, dok ostali žele i dalje nastaviti plaćati u eurima.
Francuska: više od polovine ispitanih (56%) je nezadovoljno vladinom politikom rješavanja krize eura. Sličan je i udio onih koji imaju pozitivan stav prema euru.
Oko 58% želi zadržati euro ali 42% bi radije povratak franaka. Ipak, 67% ispitanih misli da će euro opstati u Francuskoj u narednih deset godina. Kod osoba koje posjeduju preko 50.000 eura ili im je mjesečni prihod preko 2.500 eura taj udio raste na 77%. U opstanak eura u Francuskoj dominantno vjeruju i osobe koje su mlađe od 40 godina.
Njemačka: i ovdje su ispitanici jako kritični te ih 63% negativno ocjenjuju postupke svoje vlade. Dok 66% Nijemaca smatra da će i u slijedećih deset godina plaćati s eurima, samo ih je 15% apsolutno sigurno u to. Kao u Španjolskoj i Francuskoj oko 40% Nijemaca bi željelo natrag svoju staru valutu. Među njima je najviše onih s niskim primanjima i nižim stupnjem obrazovanja.
Nizozemska: tu je ocjena vladinih postupaka u krizi eura nešto povoljnija (22%), 31% ih se ne može odlučiti za ocjenu a 47% ima negativne stavove. Sveukupno 80% ispitanih vjeruje da će euro postojati u Nizozemskoj i za deset godina, a 70% ih i dalje želi da ostane euro.
Zemlje izvan eurozone
Među zemljama koje nisu uvele euro - Švedska, Poljska, V. Britanija – više je građana koji su neodlučni. Tu više ispitanika smatra da su manje zahvaćeni krizom eura i više ih niti ne žele uvođenje eura.
V. Britanija: Postupke vlade u vezi s krizom eura kritički ocjenjuje 44% ispitanih, još 40% nema jasan stav, a samo 16% ih ima pozitivno mišljenje. Oko 60% ispitanih misli da će euro opstati i slijedećih deset godina (ali samo 9% ih je uvjereno u to). Ovdje čak 97% ispitanih želi da i dalje koriste svoju valutu – britansku funtu.
Poljska: Samo 38% ispitanih misli da je njihova vlada loše postupala u vezi s krizom eura ali 42% ne može dati ocjenu. Čak 84% Poljaka želi i dalje zadrži zlote. Približno 68% ispitanih smatra da će se eurozona održati i u slijedećih deset godina.
Švedska: gotovo polovina ispitanih smatra da se vlada u Švedskoj dobro nosila s krizom eura. Kod bogatijih Šveđani taj udio prelazi i 50%. Približno 70% ispitanih smatra da će euro opstati i u narednih deset godina. No, vrlo je mali postotak onih koji bi prihvatili euro kao svoju valutu (12%).
KAKO OCJENJUJETE PONAŠANJE VAŠE VLADE U DUŽNIČKOJ KRIZI ? (%)
zemlja loše/vrlo loše neodlučan dobro/vrlo dobro
Njemačka 63 29 8
Francuska 56 31 14
Grčka 79 16 5
Italija 75 18 7
Nizozemska 47 31 22
Portugal 64 25 11
Španjolska 78 15 7
V. Britanija 44 40 16
Poljska 38 42 21
Švedska 14 39 47
VJERUJETE LI DA ĆE EURO BITI VALUTA VAŠE ZEMLJE I ZA DESET GODINA? (%)
zemlja da sigurno/vjerojatno vjerojatno/sigurno ne
Njemačka 66 35
Francuska 67 33
Grčka 56 44
Italija 82 18
Nizozemska 80 20
Portugal 59 41
Španjolska 77 23
ŽELITE LI DA SE EURO ZAMIJENI VAŠOM RANIJOM VALUTOM ILI MISLITE DA BI I DALJE TREBALI IMATI EURO ? (%)
zemlja zadržati euro zamijeniti euro ranijom valutom
Njemačka 57 43
Francuska 58 42
Grčka 81 19
Italija 69 31
Nizozemska 70 30
Portugal 62 38
Španjolska 60 40
O istraživanju: GfK Investment Bariometer daje informacije o stavovima i ponašanju potrošača prema investiranju u nekim zemljama Europe i SAD-u. U svijetlu financijske krize i problema eura u zadnjem se ispitivanju dodalo i neka pitanja vezana upravo uz krizu eura. Ispitivanje je provedeno krajem listopada i početkom studenog na uzorku od 8.905 privatnih osoba, starijih od 14 godina, i to u Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj.
