Kruh naš svagdašnji!
Neke procjene govore da se u Hrvatskoj godišnje baca kruha u vrijednosti od oko 600 milijuna eura (simpozij - hrvatski pekar-05/2010.)! I stvarno, u ispitivanju kod kućanstava, pokazalo se da se tek u oko 40 posto kućanstava uglavnom pojede sav kupljeni kruh. U slučaju organiziranog skupljanja starog kruha, kao sekundarne sirovine, postoji vrlo visok stupanj odaziva, deklarativno, jer u gotovo 80% kućanstava bili bi voljni posebno odlagati stari / neiskorišteni kruh.
U vrijeme krize građani su se odrekli ili smanjili potrošnju svega osim KRUHA.
Kvaliteta kruha, a s tim u vezi kratak rok upotrebe, ali i često nejednaka dnevna potrošnja, razlozi su što ostaje višak / nepotrošeni kruh u kućanstvu. Kakva je situacija s potrošnjom kruha u našim kućanstvima?
%
- uglavnom potrošimo sav kupljeni kruh 39
- ako ostane koristimo ga za pravljenje "mrvica"
ili skupljamo i dajemo za hranu onima koji uzgajaju
neke domaće životinje i dr. 47 - ostane li kruha uglavnom ga se baca 14
100
Najviša razina iskorištenosti kupljenog kruha je u Istri s Primorjem – oko 54% se potroši, slijedi Lika/Kordun/Banovina – 53% se potroši, pa Slavonija – gdje se potroši oko 44% kupljenog kruha, dok je najmanja iskorištenost kupljenog kruha u Dalmaciji (35%) i Zagrebu s okolicom (37%).
Naši susjedi Slovenci pokazuju nešto više racionalnosti pa se višak kruha ne baca kao obično smače već ga nose na odlagališta otpada kao sekundarnu sirovinu. Pitalo se u našim kućanstvima: biste li Vi bili spremni posebno odlagati nepotrošeni kruh ?
%
- rado bi se odazvali takvoj akciji i
posebno bi odlagali neiskorišteni kruh 79 - ne bi bili spremni posebno odlagati viškove kruha 17
- ne zna 4
100
Odlaganje kruha kao sekundarne sirovine najviše bi podržali u Dalmaciji (87%), a slijede Istra s Primorjem (82%) te Slavonija (81%).
O istraživanju: prikazani podaci rezultat su istraživanja na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n = 1 000); osobna anketa u kućanstvu; srpanj 2010.g.
