Hrvatska je visoko pozicionirana prema udjelu odraslog stanovništva (starijeg od 15 godina) koji posluju s bankom/bankama. U Austriji su gotovo svi odrasli stanovnici ujedno i klijenti banaka, dok u Hrvatskoj 9 od njih 10 posluje barem s nekom bankom.
Slika 1: Udio klijenata banaka (%) – prikaz po zemljama
U našoj zemlji većina klijenata posluje samo s jednom bankom. Ipak, nešto više od četvrtine klijenata posluje s dvije ili više banaka.
Bankarski proizvodi koji se najčešće koriste su tekući račun i s njim povezani proizvodi.
Zanimljive su razlike u korištenju tih proizvoda tijekom dužeg vremenskog perioda.
Prateći od 2000. godine može se uočiti porast u broju klijenata koji koriste tekući račun. Također, uočava se porast i u broju onih koji koriste kartice tekućeg računa, ali i dozvoljeni minus.
Slika 2: Udio klijenata obzirom na broj banaka s kojima posluju
S druge strane, uočava se pad u udjelu klijenata koji koriste čekove. Očito da su čekovi kao sredstvo plaćanja zamijenjeni drugim "modernijim" načinima plaćanja (Internet bankarstvo, telefonsko bankarstvo, bankarstvo putem mobilnog telefona, trajni nalog...)
Slika 3: Udio korisnika tekućeg računa i povezanih proizvoda- prikaz po godinama 2000. – 2009.
Očito da je i sama gospodarska kriza djelovala na korištenje određenih bankarskih proizvoda i usluga. Ljudi se više okreću štednji, a manje kreditima. Oko 4% građana izjavljuje da nije u mogućnosti otplaćivati rate kredita. Osim što 2/3 građana smatra da je teže dobiti kredit od banke nego prije, izražava se i opreznost pri zaduživanju – 69% građana navodi da će se manje zaduživati u sljedećih godinu dana (krediti, minusi, kartice...).
Sve u svemu, građani Hrvatske vjeruju u stabilnost bankarskog sustava, a dolazi i do stabilizacije povjerenja u sigurnost štednje u bankama nakon naglog pada krajem 2008. godine.
Slika 4: "Smatrate li da se štednjom u bankama ljudi izlažu riziku kada je u pitanju sigurnost štednje? – prikaz po godinama 2000. – 2010.